Skip to main content
"Koncept prema kojem sijeda kosa i starost podrazumjevaju određen nivo mudrosti iliti pameti je izgleda smišljen jako davno u društvima koja se nisu značajnije mijenjala za vrijeme jednog prosječnog ljudskog vijeka. Tada je svrha najdulje živućih bila da prenose novim generacijama svo mukotrpno stjecano znanje koje su sakupljale prijašnje generacije. Znači mudrost = prenašanje utvrđene tradicije + osobno iskustvo.

Sada svo znanje čovječanstva stoji na internetu svakome dostupno, civilizacija se mijenja rapidno kao nikada u povijesti, a u takvom okruženju na puno većoj cijeni su inovatori od starih knjiga, traže se novi putevi umjesto utabavanja tradicije. Znači danas to su starci, zastarjele knjige, živući vremeplovi u nekadašnji način mišljenja.

Utrošio sam vrijeme da razmišljam o ovome, jer sam primjetio da u gotovo svim starim ljudima koje srećem primjećujem vrlo malo te legendarne 'mudrosti'. Skoro svi su redom glupi, ograničeni, debelo zaostali u vremenu i za kraj ona najgora karakteristika koja ih sve redom prati - ponosni, neizmjerno ponosni na svoje neznanje i stavove zaostale iz prošlog stoljeća.

Toliko ponosni i uvjereni u zabludu svoje mudrosti da ne osjećaju ni potrebu da provjere svoje stavove na više izvora na netu. Zapravo ponose se time što ne koriste net, kao da ih to magično čini pametnijima. Kao da ono 'znanje' koje su sakupljali desetljećima čitajući dnevni tisak i gledajući televiziju, kao da je to postojano ispiranje mozga dovelo njihov mozak do tog slavnog stanja staračke mudrosti.

U osnovi mudrih staraca pronalazim u jednakim količinama koliko i pametnih ljudi - jako malo. I za kraj evo kicker koji potvrđuju istraživanja, radi kojih radije ne razmišljam o budućnosti ove jadne paradržave.

Glupi starci su uspjeli ispuniti svoju tradicionalnu dužnost i prenijeti svojim unucima svu svoju zaostalost i glupost, tako da sada prvi put u povijesti imamo novu generaciju sa stavovima zaostalijim od njihovih roditelja. Čini se da nema grane misli i djelovanja u kojoj ova država ne nazaduje."

Comments

Popular posts from this blog

Korejsko pismo

http://www.youtube.com/watch?v=CdiR-6e1h0o 
http://www.koreanwikiproject.com/wiki/index.php?title=Hangeul_step_1/hr
http://korejskijezik.wordpress.com/

korejsko pismo, slovno pismo korejskoga jezika. Upotrebljava se sámo ili u kombinaciji sa znakovima kin. podrijetla koji služe za zapisivanje cijelih riječi ili osnova. Do konca VII. st. u Koreji se pisalo samo kin. pismom i jezikom. God. 692. načinjeno je od kin. znakova slogovno pismo. Oko 1400. izumljen je tisak s pokretnim slovima, pa je načinjeno jednostavnije, današnje slovno pismo, u kojem su posebni znakovi za suglasnike i posebni za samoglasnike. Po predaji 1446. načinio ga je kralj Sedžon. Vjerojatno je da se za načela ugledao na mongolsko pismo galik, koje je također slovno. Izgled slova je proizvoljan, temelji se na jednostavnim geometrijskim elementima. Za način kombiniranja slova uzor je u kin. pisanju. (iz proleksis enciklopedije)
Hangul je korejsko pismo. Početnicima izgleda zastrašujuće jer ih podsjeća na kin…

Triptamini

Triptamin je monoaminialkaloid pronađen u biljkama i životinjama. Njegova struktura se tvori oko indolnog prstena, a prirodno se sintetizira iz aminokiselinetriptofan od kuda je i dobiveno ime triptamin. Triptamin je u tragovima pronađen u mozgovimasisavaca i smatra se da ima ulogu neurotransmitera.

Triptamin je također polazišna osnova za grupu spojeva zajedno zvanih triptamini. U skupini triptamina se nalaze i razni biološki aktivni spojevi poput neurotransmitera ili halucinogena.

Koncentracija triptamina u mozgu štakora iznosi otprilike 3.5 pmol/g.

Mnoge ili skoro sve biljke imaju malenu količinu triptamina koji sudjeluje u procesu biosinteze biljnog hormona indol-3-acetatna kiselina (heteroauksin). Veće koncentracije mogu biti pornađene u biljkama vrste Acacia.

Akacija (Acacia), biljni rod s oko 600 listopadnih ili zimzelenih tropskih ili suptropskih vrsta, raširenih pretežito u Australiji. Kod nas se obični bagrem (Robinia pseudoacacia) pogrešno naziva akacijom. Za prave se akacije…

Legure

Legure ili slitine su krute otopine metala u metalu, bez određenog stehiometrijskog omjera atoma koji čine leguru. Legure točno određenog stehiometrijskog sastava nazivaju se intermetalni spojevi. Miješanjem čiste kovine s nekom drugom kovinom, ili nemetalom (npr. ugljik), dobiva se slitina ili legura boljih svojstava od ishodnog materijala. Legiranje povećava čvrstoću, tvrdoću i otpornost prema koroziji.

Bakar i kositar su svaki za sebe slabi i suviše savitljivi, ali kad se pomiješaju čine čvrstu leguru - broncu. Mjed je tvrda legura bakra i cinka otporna na koroziju, a aluminijske legure su lagane i čvrste i koriste se za gradnju aviona.

Nordijsko zlato je legura koja se rabi za izradu medalja ili kovanica (kovanice EU od 10, 20 i 50 centi načinjene su od nordijskog zlata). Usprkos nazivu, zlato nije sastojak ove legure, nego:
89% bakar
5% aluminij
5% cink
1% kositar

ImeGlavni sastojciSvojstvaUporabaAlnicoaluminij, nikal, kobalt, željezovisoki magnetizamtrajni magnetiAlpakabakar, ci…