Skip to main content
People who remember their dreams show different brain activity.
A 2014 study found more spontaneous activity in a part of the brain called the temporo-parietal junction among people who regularly recall their dreams, compared with people who rarely do. The differences weren't just during sleep, but also while study participants were awake. Previous research found that people who remember more dreams also react more to sounds during sleep (and while awake) than people who don't remember many dreams.

Your dreams aren't weird, that is, until you call them weird.
"When you're having the dream, no matter how 'weird' it is -- you're in a poker game with a giant green squirrel and Queen Mary -- it's not weird," says Naiman. "It's only after you wake up and step into the waking world and look at the dream that it seems weird." Comparing "weird" in the dreaming and waking worlds is like comparing dietary customs in two wildly different cultures, he says, making one seem strange in the context of the other. "We need to refrain from exclusively interpreting dreams from the waking world," he says -- which means it's time to toss those dream dictionaries.

Comments

Popular posts from this blog

Korejsko pismo

http://www.youtube.com/watch?v=CdiR-6e1h0o 
http://www.koreanwikiproject.com/wiki/index.php?title=Hangeul_step_1/hr
http://korejskijezik.wordpress.com/

korejsko pismo, slovno pismo korejskoga jezika. Upotrebljava se sámo ili u kombinaciji sa znakovima kin. podrijetla koji služe za zapisivanje cijelih riječi ili osnova. Do konca VII. st. u Koreji se pisalo samo kin. pismom i jezikom. God. 692. načinjeno je od kin. znakova slogovno pismo. Oko 1400. izumljen je tisak s pokretnim slovima, pa je načinjeno jednostavnije, današnje slovno pismo, u kojem su posebni znakovi za suglasnike i posebni za samoglasnike. Po predaji 1446. načinio ga je kralj Sedžon. Vjerojatno je da se za načela ugledao na mongolsko pismo galik, koje je također slovno. Izgled slova je proizvoljan, temelji se na jednostavnim geometrijskim elementima. Za način kombiniranja slova uzor je u kin. pisanju. (iz proleksis enciklopedije)
Hangul je korejsko pismo. Početnicima izgleda zastrašujuće jer ih podsjeća na kin…

Legure

Legure ili slitine su krute otopine metala u metalu, bez određenog stehiometrijskog omjera atoma koji čine leguru. Legure točno određenog stehiometrijskog sastava nazivaju se intermetalni spojevi. Miješanjem čiste kovine s nekom drugom kovinom, ili nemetalom (npr. ugljik), dobiva se slitina ili legura boljih svojstava od ishodnog materijala. Legiranje povećava čvrstoću, tvrdoću i otpornost prema koroziji.

Bakar i kositar su svaki za sebe slabi i suviše savitljivi, ali kad se pomiješaju čine čvrstu leguru - broncu. Mjed je tvrda legura bakra i cinka otporna na koroziju, a aluminijske legure su lagane i čvrste i koriste se za gradnju aviona.

Nordijsko zlato je legura koja se rabi za izradu medalja ili kovanica (kovanice EU od 10, 20 i 50 centi načinjene su od nordijskog zlata). Usprkos nazivu, zlato nije sastojak ove legure, nego:
89% bakar
5% aluminij
5% cink
1% kositar

ImeGlavni sastojciSvojstvaUporabaAlnicoaluminij, nikal, kobalt, željezovisoki magnetizamtrajni magnetiAlpakabakar, ci…

Triptamini

Triptamin je monoaminialkaloid pronađen u biljkama i životinjama. Njegova struktura se tvori oko indolnog prstena, a prirodno se sintetizira iz aminokiselinetriptofan od kuda je i dobiveno ime triptamin. Triptamin je u tragovima pronađen u mozgovimasisavaca i smatra se da ima ulogu neurotransmitera.

Triptamin je također polazišna osnova za grupu spojeva zajedno zvanih triptamini. U skupini triptamina se nalaze i razni biološki aktivni spojevi poput neurotransmitera ili halucinogena.

Koncentracija triptamina u mozgu štakora iznosi otprilike 3.5 pmol/g.

Mnoge ili skoro sve biljke imaju malenu količinu triptamina koji sudjeluje u procesu biosinteze biljnog hormona indol-3-acetatna kiselina (heteroauksin). Veće koncentracije mogu biti pornađene u biljkama vrste Acacia.

Akacija (Acacia), biljni rod s oko 600 listopadnih ili zimzelenih tropskih ili suptropskih vrsta, raširenih pretežito u Australiji. Kod nas se obični bagrem (Robinia pseudoacacia) pogrešno naziva akacijom. Za prave se akacije…