Skip to main content

Boje

Ljubičasta boja (feng shui) Mješavina crvene i plave, ljubičasta spaja dvije potpune suprotnosti, vatru i vodu po feng shui teoriji. Nijansa i naš osobni osjećaj određuju kojoj strani više naginje, no nikada nismo potpuno sigurni. Ovo je boja uravnoteženosti i duhovnosti. Pomaže pri sređivanju zbrkanih odnosa, a u ljubavnim vezama pomaže kod ponovne podjele uloga. Ljubičasta boja u svojim tamnijim nijansama djeluje pročišćavajuće i pomaže pri mršavljenju. Na duhovnoj razini otvara nas za nova stanja svijesti i nove spoznaje. U prevelikoj količini stvara distanciranost i odvojenost od drugih. Svijetlo ljubičasta, zbog veće količine bijele, djeluje lagano i živahno. Stoga je uglavnom i pogodnija za dekoraciju životnog prostora od tamnoljubičaste. Prevelika količina svijetlo ljubičaste može nas previše odvojiti od realnosti i učiniti nas nepostojanima. Nemojte se okruživati ljubičastom u bilo kojoj nijansi, ako vam nije posebno draga.

Magenta boja (feng shui) Vrlo moćna boja u feng shui -u, za koju se vjeruje da ima snažna zaštitna svojstva i da može obraniti onoga koji je nosi od nesreće koja mu se sprema i negativnih misli drugih. Ovo je neka kombinacija tamnocrvene s primjesom ljubičaste i dosta tamna, stoga ju treba koristiti samo za detalje, a nikako kao boju zidova ili poda.

Purpurna boja (feng shui) Na zapadu kraljevska boja, u Kini boja blagostanja. Tko može odrediti kojem elementu pripada. Niti Feng Shui stručnjaci nisu jednodušni po tom pitanju. Ako je nijansirate više prema plavoj, pogodna je za vodeni sektor, ako je nijansirate više prema crvenoj pogodna je za južni. Na oba mjesta donijet će vam prosperitet, a na sjeveru bogatstvo. Na većim površinama povoljna je samo ako vam je posebno draga, inače biste je trebali koristiti samo za detalje. 

Comments

Popular posts from this blog

Korejsko pismo

http://www.youtube.com/watch?v=CdiR-6e1h0o 
http://www.koreanwikiproject.com/wiki/index.php?title=Hangeul_step_1/hr
http://korejskijezik.wordpress.com/

korejsko pismo, slovno pismo korejskoga jezika. Upotrebljava se sámo ili u kombinaciji sa znakovima kin. podrijetla koji služe za zapisivanje cijelih riječi ili osnova. Do konca VII. st. u Koreji se pisalo samo kin. pismom i jezikom. God. 692. načinjeno je od kin. znakova slogovno pismo. Oko 1400. izumljen je tisak s pokretnim slovima, pa je načinjeno jednostavnije, današnje slovno pismo, u kojem su posebni znakovi za suglasnike i posebni za samoglasnike. Po predaji 1446. načinio ga je kralj Sedžon. Vjerojatno je da se za načela ugledao na mongolsko pismo galik, koje je također slovno. Izgled slova je proizvoljan, temelji se na jednostavnim geometrijskim elementima. Za način kombiniranja slova uzor je u kin. pisanju. (iz proleksis enciklopedije)
Hangul je korejsko pismo. Početnicima izgleda zastrašujuće jer ih podsjeća na kin…

Triptamini

Triptamin je monoaminialkaloid pronađen u biljkama i životinjama. Njegova struktura se tvori oko indolnog prstena, a prirodno se sintetizira iz aminokiselinetriptofan od kuda je i dobiveno ime triptamin. Triptamin je u tragovima pronađen u mozgovimasisavaca i smatra se da ima ulogu neurotransmitera.

Triptamin je također polazišna osnova za grupu spojeva zajedno zvanih triptamini. U skupini triptamina se nalaze i razni biološki aktivni spojevi poput neurotransmitera ili halucinogena.

Koncentracija triptamina u mozgu štakora iznosi otprilike 3.5 pmol/g.

Mnoge ili skoro sve biljke imaju malenu količinu triptamina koji sudjeluje u procesu biosinteze biljnog hormona indol-3-acetatna kiselina (heteroauksin). Veće koncentracije mogu biti pornađene u biljkama vrste Acacia.

Akacija (Acacia), biljni rod s oko 600 listopadnih ili zimzelenih tropskih ili suptropskih vrsta, raširenih pretežito u Australiji. Kod nas se obični bagrem (Robinia pseudoacacia) pogrešno naziva akacijom. Za prave se akacije…

Legure

Legure ili slitine su krute otopine metala u metalu, bez određenog stehiometrijskog omjera atoma koji čine leguru. Legure točno određenog stehiometrijskog sastava nazivaju se intermetalni spojevi. Miješanjem čiste kovine s nekom drugom kovinom, ili nemetalom (npr. ugljik), dobiva se slitina ili legura boljih svojstava od ishodnog materijala. Legiranje povećava čvrstoću, tvrdoću i otpornost prema koroziji.

Bakar i kositar su svaki za sebe slabi i suviše savitljivi, ali kad se pomiješaju čine čvrstu leguru - broncu. Mjed je tvrda legura bakra i cinka otporna na koroziju, a aluminijske legure su lagane i čvrste i koriste se za gradnju aviona.

Nordijsko zlato je legura koja se rabi za izradu medalja ili kovanica (kovanice EU od 10, 20 i 50 centi načinjene su od nordijskog zlata). Usprkos nazivu, zlato nije sastojak ove legure, nego:
89% bakar
5% aluminij
5% cink
1% kositar

ImeGlavni sastojciSvojstvaUporabaAlnicoaluminij, nikal, kobalt, željezovisoki magnetizamtrajni magnetiAlpakabakar, ci…