Skip to main content

Hrana niskog GI

Hrana sa niskim glikemijskim indeksom

Hrana Glikemijski indeks
Azuki grah 35
Ale strains (vrsta pive) 35
Amaranth, sjeme 35
Jabuka, svježe voće 35
Jabuke dinstane, umak 35
Crni grah 35
Cassoulet (vrsta graha) 35
Korijen celera (sirovi) 35
Slanutak (brašno) 35
Slanutak, garbanzo grah (limenka) 35
Kineski rezanci/vermicelli 35
Brusnica grah, borlotti grah 35
Custard jabuka, cherimoya 35
Dijon senf 35
Sušene jabuke 35
Sušene rajčice 35
Kruh od žitarica 35
Falafel (slanutak) 35
Smokve (svježe) 35
Grašak (svježi) 35
Sladoled (sa pravom fruktozom) 35
Indijski kukuruz 35
Kidney/pinta grah 35
Linum, sezam (sjeme) 35
Nektarine (svježe) 35
Naranče (svježe) 35
Breskve (svježe) 35
Šljive (svježe) 35
Šipak (svježi) 35
Dunja (svježa) 35
Quinoa 35
Soja jogurt (sa okusom voća) 35
Pirjano voće, kompot(bez šećera) 35
Suncokretovo sjeme 35
Sok od rajčice (prirodni) 35
Bijela bademova pasta (nezaslađena) 35
Bijeli grah, canellini 35
Divlja riža 35
Kvasac 35
Jogurt** 35
Bademovo mlijeko 30
Marelica (svjeza) 30
Cikla (sirova) 30
Smeđa leća 30
Mrkva (sirova) 30
Slanutak, garbanzo grah 30
Kineski rezanci, vermicelli (soja/zlatni grah) 30
Mahune, string grah 30
Češnjak 30
Grejp (svježi) 30
Džem (bez šećera, voćem zaslađen) 30
Marmelada (bez šećera) 30
Mlijeko** (obrano ili ne) 30
Zobeno mlijeko (nekuhano) 30
Marakuja 30
Kruške (svježe) 30
Mlijeko u prahu** 30
Quark, sir sa skutom** 30
Scorzonera 30
Sojino mlijeko 30
Tangerina, mandarina 30
Rajčice 30
Sirova repa 30
Žuta leća 30
Kupina, dud(murva) 25
Borovnica 25
Trešnje 25
Crna čokolada (>70% kakao) 25
Flageolet grah, fayot grah 25
Ogrozd 25
Zelena leća 25
Humus (slanutak, tahini, limun, češnjak) 25
Zlatni grah 25
Kikiriki pasta (nezaslađeni) 25
Malina (svježa) 25
Crveni ribizl 25
Sjemenke 25
Sojino brašno 25
Prepolovljeni grašak 25
Jagode (svježe) 25
Artičoke 20
Bambusovi izdanci 20
Čokolada (>85% kakao) 20
Patlidžan 20
Palma (meso) 20
Sok od limuna (nezaslađeni) 20
Kakao prah (bez šećera) 20
Ratatouille (pirjano povrće) 20
Prava fruktoza 20
Soja jogurt (bez okusa) 20
Tamari umak (nezaslađeni) 20
Zapadno-indijska trešnja 20
Agava, sirup 15
Bademi 15
Asparagus (šparoge) 15
Crni ribizl 15
Zrna (zob, pšenica...) 15
Brokula 15
Prokulica 15
Kupus 15
Rogač 15
Indijski oraščić 15
Cvjetača 15
Celer 15
Žitni izdanci (soja/zlatni grah) 15
Cikorija, endivija 15
Chili papar 15
Tikvice 15
Krastavci 15
Komorač 15
Đindjer (đumbir) 15
Lješnjaci 15
Poriluk 15
Gljive 15
Masline 15
Luk 15
Kikiriki 15
Pesto (umak) 15
Zlatni ogrozd, physalis voće 15
Rasol, salamura 15
Borovo sjeme 15
Pistacio, zeleni badem 15
Rotkvica 15
Rabarbara 15
Runner grah, talijanski plosnati 15
Zelena salata 15
Kiseli kupus 15
Luk kozjak, španjolski češnjak 15
Sorrel dock (povrće) 15
Soja 15
Špinatova repa 15
Špinat 15
Klice 15
Slatka paprika (crvena, zelena) 15
Tofu, sojina skuta 15
Orasi 15
Avocado 10
Rakovi, ljuskavci 5
Začini: peršin, basil, oregano, cimet, vanilija, itd. 5
Ocat 5

Comments

Popular posts from this blog

Korejsko pismo

http://www.youtube.com/watch?v=CdiR-6e1h0o 
http://www.koreanwikiproject.com/wiki/index.php?title=Hangeul_step_1/hr
http://korejskijezik.wordpress.com/

korejsko pismo, slovno pismo korejskoga jezika. Upotrebljava se sámo ili u kombinaciji sa znakovima kin. podrijetla koji služe za zapisivanje cijelih riječi ili osnova. Do konca VII. st. u Koreji se pisalo samo kin. pismom i jezikom. God. 692. načinjeno je od kin. znakova slogovno pismo. Oko 1400. izumljen je tisak s pokretnim slovima, pa je načinjeno jednostavnije, današnje slovno pismo, u kojem su posebni znakovi za suglasnike i posebni za samoglasnike. Po predaji 1446. načinio ga je kralj Sedžon. Vjerojatno je da se za načela ugledao na mongolsko pismo galik, koje je također slovno. Izgled slova je proizvoljan, temelji se na jednostavnim geometrijskim elementima. Za način kombiniranja slova uzor je u kin. pisanju. (iz proleksis enciklopedije)
Hangul je korejsko pismo. Početnicima izgleda zastrašujuće jer ih podsjeća na kin…

Triptamini

Triptamin je monoaminialkaloid pronađen u biljkama i životinjama. Njegova struktura se tvori oko indolnog prstena, a prirodno se sintetizira iz aminokiselinetriptofan od kuda je i dobiveno ime triptamin. Triptamin je u tragovima pronađen u mozgovimasisavaca i smatra se da ima ulogu neurotransmitera.

Triptamin je također polazišna osnova za grupu spojeva zajedno zvanih triptamini. U skupini triptamina se nalaze i razni biološki aktivni spojevi poput neurotransmitera ili halucinogena.

Koncentracija triptamina u mozgu štakora iznosi otprilike 3.5 pmol/g.

Mnoge ili skoro sve biljke imaju malenu količinu triptamina koji sudjeluje u procesu biosinteze biljnog hormona indol-3-acetatna kiselina (heteroauksin). Veće koncentracije mogu biti pornađene u biljkama vrste Acacia.

Akacija (Acacia), biljni rod s oko 600 listopadnih ili zimzelenih tropskih ili suptropskih vrsta, raširenih pretežito u Australiji. Kod nas se obični bagrem (Robinia pseudoacacia) pogrešno naziva akacijom. Za prave se akacije…

Legure

Legure ili slitine su krute otopine metala u metalu, bez određenog stehiometrijskog omjera atoma koji čine leguru. Legure točno određenog stehiometrijskog sastava nazivaju se intermetalni spojevi. Miješanjem čiste kovine s nekom drugom kovinom, ili nemetalom (npr. ugljik), dobiva se slitina ili legura boljih svojstava od ishodnog materijala. Legiranje povećava čvrstoću, tvrdoću i otpornost prema koroziji.

Bakar i kositar su svaki za sebe slabi i suviše savitljivi, ali kad se pomiješaju čine čvrstu leguru - broncu. Mjed je tvrda legura bakra i cinka otporna na koroziju, a aluminijske legure su lagane i čvrste i koriste se za gradnju aviona.

Nordijsko zlato je legura koja se rabi za izradu medalja ili kovanica (kovanice EU od 10, 20 i 50 centi načinjene su od nordijskog zlata). Usprkos nazivu, zlato nije sastojak ove legure, nego:
89% bakar
5% aluminij
5% cink
1% kositar

ImeGlavni sastojciSvojstvaUporabaAlnicoaluminij, nikal, kobalt, željezovisoki magnetizamtrajni magnetiAlpakabakar, ci…