Skip to main content
Sokushinbuts su budistički svećenici koji su navodno uzrokovali svoju smrt, i to tako da njihovo tijelo ostane mumificirano. Ova vještina bila je navodno najviše zastupljena u sjevernom Japanu. U prefekturi Yamagata otkriveno je 20-ak takvih mumifikacija. Tri godine svećenik bi bio na posebnoj dijeti koja se sastojala samo od sjemenki i orašastih plodova te su iznimno intenzivirali fizičku aktivnost kako bi se riješili masti u tijelu. Iduće tri godine jeli su samo koru drveta i korijenje te pili otrovan čaj napravljen od plodava drveta urushi, od kojih se inače proizvodi lak. To je uzrokovalo povraćanje, ubrzani gubitak tjelesnih tekućina i najvažnije – ubijalo je sve organizme koji su mogli uzrokovati raspadanje tijela nakon smrti. I na kraju, svećenik bi se zaključao u kamenu grobnicu malo širu od sebe i ne bi se micao iz pozicije lotosa. Jedina veza s vanjskim svijetom bila mu je cjevčica za zrak i zvona. Svaki dan bi zazvonio kako bi onima vani dao do znanja da je još živ. Kad bi prestao zvoniti cijev sa zrakom bila bi izvađena i grobnica zapečaćena.

Comments

Popular posts from this blog

Korejsko pismo

http://www.youtube.com/watch?v=CdiR-6e1h0o 
http://www.koreanwikiproject.com/wiki/index.php?title=Hangeul_step_1/hr
http://korejskijezik.wordpress.com/

korejsko pismo, slovno pismo korejskoga jezika. Upotrebljava se sámo ili u kombinaciji sa znakovima kin. podrijetla koji služe za zapisivanje cijelih riječi ili osnova. Do konca VII. st. u Koreji se pisalo samo kin. pismom i jezikom. God. 692. načinjeno je od kin. znakova slogovno pismo. Oko 1400. izumljen je tisak s pokretnim slovima, pa je načinjeno jednostavnije, današnje slovno pismo, u kojem su posebni znakovi za suglasnike i posebni za samoglasnike. Po predaji 1446. načinio ga je kralj Sedžon. Vjerojatno je da se za načela ugledao na mongolsko pismo galik, koje je također slovno. Izgled slova je proizvoljan, temelji se na jednostavnim geometrijskim elementima. Za način kombiniranja slova uzor je u kin. pisanju. (iz proleksis enciklopedije)
Hangul je korejsko pismo. Početnicima izgleda zastrašujuće jer ih podsjeća na kin…

Legure

Legure ili slitine su krute otopine metala u metalu, bez određenog stehiometrijskog omjera atoma koji čine leguru. Legure točno određenog stehiometrijskog sastava nazivaju se intermetalni spojevi. Miješanjem čiste kovine s nekom drugom kovinom, ili nemetalom (npr. ugljik), dobiva se slitina ili legura boljih svojstava od ishodnog materijala. Legiranje povećava čvrstoću, tvrdoću i otpornost prema koroziji.

Bakar i kositar su svaki za sebe slabi i suviše savitljivi, ali kad se pomiješaju čine čvrstu leguru - broncu. Mjed je tvrda legura bakra i cinka otporna na koroziju, a aluminijske legure su lagane i čvrste i koriste se za gradnju aviona.

Nordijsko zlato je legura koja se rabi za izradu medalja ili kovanica (kovanice EU od 10, 20 i 50 centi načinjene su od nordijskog zlata). Usprkos nazivu, zlato nije sastojak ove legure, nego:
89% bakar
5% aluminij
5% cink
1% kositar

ImeGlavni sastojciSvojstvaUporabaAlnicoaluminij, nikal, kobalt, željezovisoki magnetizamtrajni magnetiAlpakabakar, ci…

Triptamini

Triptamin je monoaminialkaloid pronađen u biljkama i životinjama. Njegova struktura se tvori oko indolnog prstena, a prirodno se sintetizira iz aminokiselinetriptofan od kuda je i dobiveno ime triptamin. Triptamin je u tragovima pronađen u mozgovimasisavaca i smatra se da ima ulogu neurotransmitera.

Triptamin je također polazišna osnova za grupu spojeva zajedno zvanih triptamini. U skupini triptamina se nalaze i razni biološki aktivni spojevi poput neurotransmitera ili halucinogena.

Koncentracija triptamina u mozgu štakora iznosi otprilike 3.5 pmol/g.

Mnoge ili skoro sve biljke imaju malenu količinu triptamina koji sudjeluje u procesu biosinteze biljnog hormona indol-3-acetatna kiselina (heteroauksin). Veće koncentracije mogu biti pornađene u biljkama vrste Acacia.

Akacija (Acacia), biljni rod s oko 600 listopadnih ili zimzelenih tropskih ili suptropskih vrsta, raširenih pretežito u Australiji. Kod nas se obični bagrem (Robinia pseudoacacia) pogrešno naziva akacijom. Za prave se akacije…