Skip to main content

Međusobni odnosi pet elemenata

Dvije struje chi-energije upravljaju odnosima između pet elemenata: krug podrške i krug razaranja. To se može usporediti s godišnjim poljodjelskim ciklusom. Svaki se od pet elemenata odnosi na određeno godišnje doba: voda se odnosi na zimu, drvo na proljeće, vatra na ljeto, zemlja na ranu jesen, a metal na kasnu jesen.

VODA. Zimi se zemlja priprema za sjeme. Ako je proljeće dobro, biljke će niknuti. No kasni mrazovi mogu ih uništiti i na ljeto ničeg neće biti. Voda podržava drvo, ali ako je drvo nedostatno, voda uništava vatru. Zamislite kako voda napaja drvo, ali gasi vatru.
DRVO. Ako proljeće prođe dobro, na ljeto će polja biti puna usjeva. Ako ljeto ne bude dobro zbog nedostatka sunca ili jakih kiša, usjevi će do rane jeseni istrunuti u zemlji. Drvo podržava vatru, jer je drvo gorivo za nju, ali ako je vatra nedostatna, drvo uništava zemlju.
VATRA. Nakon dobrog ljeta, usjevi će sazrijevati u ranu jesen. No ako u ranu jesen vrijeme bude hladno i oblačno, usjevi neće sazrijevati za žetvu u kasnu jesen. Vatra podržava zemlju, kao što pepeo obogaćuje tlo, ali ako je zemlja nedostatna, vatra može uništiti metal.
ZEMLJA. Uz mnogo sunca u ranu jesen, žetva u kasnu jesen bit će dobra. No rani mrazovi ili jake kiše u kasnu jesen uništit će žetvu i neće biti novog sjemena da se zasije. Zemlja podržava metal, kao što minerali u tlu tvore metalne rude, ali ako je metal nedostatan, zemlja će uništiti vodu.
METAL. Ako je žetva dala sjeme u kasnu jesen, a uvjeti preko zime budu dobri, sjeme se može zasijati za sljedeće proljeće. No oštri zimski uvjeti mogu uništiti sjeme prije no što proklija. Metal podržava vodu, ali ako je vatra nedostatna, metal će uništiti drvo.

Svaki element podržava sljedeći, ali sljedeći element istodobno iscrpljuje prethodni - metal podržava vodu, ali voda ga iscrpljuje. To znači da se krug podrške može primjenjivati i za umirivanje chia i za njegovo pojačavanje.

Comments

Popular posts from this blog

Korejsko pismo

http://www.youtube.com/watch?v=CdiR-6e1h0o 
http://www.koreanwikiproject.com/wiki/index.php?title=Hangeul_step_1/hr
http://korejskijezik.wordpress.com/

korejsko pismo, slovno pismo korejskoga jezika. Upotrebljava se sámo ili u kombinaciji sa znakovima kin. podrijetla koji služe za zapisivanje cijelih riječi ili osnova. Do konca VII. st. u Koreji se pisalo samo kin. pismom i jezikom. God. 692. načinjeno je od kin. znakova slogovno pismo. Oko 1400. izumljen je tisak s pokretnim slovima, pa je načinjeno jednostavnije, današnje slovno pismo, u kojem su posebni znakovi za suglasnike i posebni za samoglasnike. Po predaji 1446. načinio ga je kralj Sedžon. Vjerojatno je da se za načela ugledao na mongolsko pismo galik, koje je također slovno. Izgled slova je proizvoljan, temelji se na jednostavnim geometrijskim elementima. Za način kombiniranja slova uzor je u kin. pisanju. (iz proleksis enciklopedije)
Hangul je korejsko pismo. Početnicima izgleda zastrašujuće jer ih podsjeća na kin…

Triptamini

Triptamin je monoaminialkaloid pronađen u biljkama i životinjama. Njegova struktura se tvori oko indolnog prstena, a prirodno se sintetizira iz aminokiselinetriptofan od kuda je i dobiveno ime triptamin. Triptamin je u tragovima pronađen u mozgovimasisavaca i smatra se da ima ulogu neurotransmitera.

Triptamin je također polazišna osnova za grupu spojeva zajedno zvanih triptamini. U skupini triptamina se nalaze i razni biološki aktivni spojevi poput neurotransmitera ili halucinogena.

Koncentracija triptamina u mozgu štakora iznosi otprilike 3.5 pmol/g.

Mnoge ili skoro sve biljke imaju malenu količinu triptamina koji sudjeluje u procesu biosinteze biljnog hormona indol-3-acetatna kiselina (heteroauksin). Veće koncentracije mogu biti pornađene u biljkama vrste Acacia.

Akacija (Acacia), biljni rod s oko 600 listopadnih ili zimzelenih tropskih ili suptropskih vrsta, raširenih pretežito u Australiji. Kod nas se obični bagrem (Robinia pseudoacacia) pogrešno naziva akacijom. Za prave se akacije…

Legure

Legure ili slitine su krute otopine metala u metalu, bez određenog stehiometrijskog omjera atoma koji čine leguru. Legure točno određenog stehiometrijskog sastava nazivaju se intermetalni spojevi. Miješanjem čiste kovine s nekom drugom kovinom, ili nemetalom (npr. ugljik), dobiva se slitina ili legura boljih svojstava od ishodnog materijala. Legiranje povećava čvrstoću, tvrdoću i otpornost prema koroziji.

Bakar i kositar su svaki za sebe slabi i suviše savitljivi, ali kad se pomiješaju čine čvrstu leguru - broncu. Mjed je tvrda legura bakra i cinka otporna na koroziju, a aluminijske legure su lagane i čvrste i koriste se za gradnju aviona.

Nordijsko zlato je legura koja se rabi za izradu medalja ili kovanica (kovanice EU od 10, 20 i 50 centi načinjene su od nordijskog zlata). Usprkos nazivu, zlato nije sastojak ove legure, nego:
89% bakar
5% aluminij
5% cink
1% kositar

ImeGlavni sastojciSvojstvaUporabaAlnicoaluminij, nikal, kobalt, željezovisoki magnetizamtrajni magnetiAlpakabakar, ci…